POU kroz povijest.
"Pučko sveučilište" u Varaždinu osnovano je 5. studenog 1917. godine kada su varaždinski mladi intelektualci započeli s redovitim i sistematskim prosvjećivanjem stanovništva grada i okolice, a kasnije i gotovo cijelog sjeverozapadnog dijela Hrvatske (od Koprivnice, Bjelovara, Križevaca do Krapine) putem popularnih predavanja.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća rad „Pučkog sveučilišta“ nastavlja se u Gimnazijskoj ekstenzi u kojoj je djelovalo niz uglednih članova (Branko Svoboda, Krešimir Filić, Vladimir Deduš, Franjo Košćec). Tridesetih godina interes za rad Pučkog sveučilišta slabi, a od 1945. godine rad se obavlja pod nazivom „Narodno sveučilište" koje je okupilo mnoge dobrovoljne suradnike različitih profesija što je rezultiralo jačanjem organizacije te boljim i kvalitetnijim programom rada. Uz prosvjetnu djelatnost veliki naglasak daje se prikazivanju filmova.
Godine 1963. rasformirano je bivše „Kino poduzeće“ i njegova djelatnost sa svom imovinom prenijeta je u „Narodno sveučilište“ koje od 1957. godine djeluje pod imenom „Braća Ribar“. Istovremeno u gradu Varaždinu organizira se rad „Radničkog sveučilišta“ koje postaje samostalna i specijalizirana ustanova za obrazovanje odraslih.
Narodnom sveučilištu „Braća Ribar“ 1973. godine pridružuje se Radničko sveučilište i Centar za unapređenje domaćinstva te se organiziraju dvije osnovne organizacijske jedinice: Centar za obrazovanje i Centar za filmsku kulturu.
Djelatnost radničkih i narodnih sveučilišta marginalizirana je Zakonom o usmjerenom obrazovanju i reducirana na pojedine programe zbog neizgrađenosti zakonske regulative, te obrazovne i kulturne politike prije svega u sferi planiranja obrazovnih i kulturnih potreba.
Devedesetih godina Narodno sveučilište „Braća Ribar“ mijenja ime u javna ustanova „Otvoreno sveučilište“ i postaje institucija za obrazovanje i kinoprikazivačku djelatnost. Obrazovni programi nude se svim dobnim skupinama (od djece do treće životne dobi), a prema Zakonu o ustanovama iz 1993. godine grad Varaždin preuzima osnivačka prava. Naziv se ponovo mijenja 1997. godine u „Pučko otvoreno učilište“ prema Zakonu o učilištima koji se zadržao do danas.
Zanimljivo je spomenuti da je zgrada u Hallerovoj aleji, u kojoj se danas nalazi Pučko otvoreno učilište, izgrađena u prvoj polovici 18. stoljeća, a ostala je sačuvana nakon požara u Varaždinu 1776. godine.
Danas, „Pučko otvoreno učilište“ kao obrazovna institucija nastoji u procesu cjeloživotnog obrazovanja svoje programe usmjeriti na sve dobne skupine. Obrazovni programi odvijaju se u Hallerovoj aleji 1/II. kat u vlastitom prostoru od 322 m² gdje su uredski i učionički prostori.
Uz programe obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja, POU Varaždin razvija i audiovizualnu djelatnost te upravlja kinom Gaj.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća rad „Pučkog sveučilišta“ nastavlja se u Gimnazijskoj ekstenzi u kojoj je djelovalo niz uglednih članova (Branko Svoboda, Krešimir Filić, Vladimir Deduš, Franjo Košćec). Tridesetih godina interes za rad Pučkog sveučilišta slabi, a od 1945. godine rad se obavlja pod nazivom „Narodno sveučilište" koje je okupilo mnoge dobrovoljne suradnike različitih profesija što je rezultiralo jačanjem organizacije te boljim i kvalitetnijim programom rada. Uz prosvjetnu djelatnost veliki naglasak daje se prikazivanju filmova.
Godine 1963. rasformirano je bivše „Kino poduzeće“ i njegova djelatnost sa svom imovinom prenijeta je u „Narodno sveučilište“ koje od 1957. godine djeluje pod imenom „Braća Ribar“. Istovremeno u gradu Varaždinu organizira se rad „Radničkog sveučilišta“ koje postaje samostalna i specijalizirana ustanova za obrazovanje odraslih.
Narodnom sveučilištu „Braća Ribar“ 1973. godine pridružuje se Radničko sveučilište i Centar za unapređenje domaćinstva te se organiziraju dvije osnovne organizacijske jedinice: Centar za obrazovanje i Centar za filmsku kulturu.
Djelatnost radničkih i narodnih sveučilišta marginalizirana je Zakonom o usmjerenom obrazovanju i reducirana na pojedine programe zbog neizgrađenosti zakonske regulative, te obrazovne i kulturne politike prije svega u sferi planiranja obrazovnih i kulturnih potreba.
Devedesetih godina Narodno sveučilište „Braća Ribar“ mijenja ime u javna ustanova „Otvoreno sveučilište“ i postaje institucija za obrazovanje i kinoprikazivačku djelatnost. Obrazovni programi nude se svim dobnim skupinama (od djece do treće životne dobi), a prema Zakonu o ustanovama iz 1993. godine grad Varaždin preuzima osnivačka prava. Naziv se ponovo mijenja 1997. godine u „Pučko otvoreno učilište“ prema Zakonu o učilištima koji se zadržao do danas.
Zanimljivo je spomenuti da je zgrada u Hallerovoj aleji, u kojoj se danas nalazi Pučko otvoreno učilište, izgrađena u prvoj polovici 18. stoljeća, a ostala je sačuvana nakon požara u Varaždinu 1776. godine.
Danas, „Pučko otvoreno učilište“ kao obrazovna institucija nastoji u procesu cjeloživotnog obrazovanja svoje programe usmjeriti na sve dobne skupine. Obrazovni programi odvijaju se u Hallerovoj aleji 1/II. kat u vlastitom prostoru od 322 m² gdje su uredski i učionički prostori.
Uz programe obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja, POU Varaždin razvija i audiovizualnu djelatnost te upravlja kinom Gaj.
